U okviru projekta pod nazivom „Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima“ (CEKOM) tvrtka InfoDom proučavala je što se dešava s prikupljenim podacima na terenu te kako ti podaci dolaze do onih kojima su potrebni i koji znaju iz tih podataka stvoriti novo znanjeDanas nisu samo računala povezana putem Interneta – pojavio se veliki broj različitih tipova uređaja sa sposobnošću prikupljanja podataka određene vrste i komunikacije prema drugim uređajima
Dio tih pametnih uređaja može primiti i povratne informacije te prilagoditi svoje ponašanje novim okolnostima. Povećanjem brzina prijenosa podataka te povećanjem broja jednoznačnih Internet adresa svjedoci smo takozvanog Interneta stvari (eng. Internet of Things, skraćeno IoT). Govori se o milijunima uređaja i višestruko većoj količini prikupljanih podataka. Jedno od područja u kojima ova tehnologija unosi najveće promjene je poljoprivreda. Ovisna o velikom broju različitih čimbenika, poljoprivreda se značajno mijenja na korist svih dionika, od proizvođača do krajnjih potrošača.
Veliki broj različitih senzora prikuplja ogromne količine podataka o stanju određene lokacije: temperature, vlažnosti tla, kiselosti, svjetlosti, vodostaju rijeka, tlaku zraka i brojnim drugim mjernom veličinama. Za prijenos tako prikupljenih podataka koriste se različiti protokoli te se pojavljuju različiti pružatelji usluga njihovog prijenosa, od telekomunikacijskih operatera do specijaliziranih IoT mreža. Microsoft je, primjerice, razvio i tehnologiju koja koristi prazan prostor u televizijskom signalu što povećava dostupnost i ne ovisi isključivo o raspoloživim prijenosnim sustavima na zemlji. Koriste se i dostupni su i satelitski prijenosi podataka no, za sada, manjem broju korisnika zbog složenosti i visokih cijena.
Prikupljanjem velike količine podataka dobiva se detaljan prikaz stanja nekog područja umjesto opće analize koju su prije provodili agronomi jednom mjesečno ili u najboljem slučaju tjedno. Analizira se gusta mreža točaka, a ne jedna ili dvije lokacije na 10 ili više hektara. Zbog toga je moguće sve daljnje aktivnosti, od zaštite, hranjenja tla, zalijevanja, sadnje ili berbe, vrlo precizno prilagoditi baš toj mikrolokaciji. Takva poljoprivreda naziva se i precizna a rezultira povećanom kvalitetom, većim urodom, manjim utroškom vode i zaštitnih sredstava te kraćim vremenom potrebnim za reakciju kod promjena ili potencijalnih rizika.
Danas postoje specijalizirane tvrtke koje se bave proizvodnjom i primjenom IoT uređaja najrazličitijih vrsta. Mali poljoprivredni proizvođači ne moraju do detalja znati kako ti uređaji funkcioniraju ili s njima raditi, dovoljno je donijeti kvalitetnu odluku temeljem veće količine dobivenih ažurnih podataka. Vrlo često to nije odnos 1:1, te će se podaci prikupljeni iz više različitih izvora distribuirati prema više različitih primatelja.
U okviru projekta pod nazivom „Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima“ (CEKOM) tvrtka InfoDom proučavala je što se dešava s prikupljenim podacima na terenu te kako ti podaci dolaze do onih kojima su potrebni i koji znaju iz tih podataka stvoriti novo znanje. U okviru Europske unije razvijen je FIWARE (FI – Future Internet), zasnovan na tehnologijama otvorenog koda, kao osnovica za razvoj pametnih rješenja u različitim područjima (proizvodnja, poljoprivreda, turizam, promet, javni sektor). Važna sastavnica svake FIWARE instalacije je tzv. Context Broker za upravljanje kontekstnim informacijama velikih razmjera. Pojednostavljeno rečeno, ovakva će platforma prikupiti podatke iz različitih izvora, pohraniti ih, povezati i sistematizirati te ih dostaviti onima kojima su te informacije potrebne (tzv. pretplatnicima). U tom posredovanju, platforma će osigurati da niti jedan podatak ne bude izgubljen te da je dostavljen svim zainteresiranim stranama. Pri tome može obaviti i određene kontrole kao i agregacije, obračune odnosno druge operacije nad podacima. U svojoj arhivi sačuvat će izvorne podatke kako bi osigurao trag sljedivosti i kako bi mogao rekonstruirati bilo koju točku vremena za bilo koju lokaciju ili vrstu podatka. Za pohranu tako velikih količina podataka klasične baze podataka više nisu dovoljne te se primjenjuju takozvana jezera podataka (engl. Data Lakes). U bilo kojem trenutku moguće je dodati novi izvor podataka ili novog primatelja te ih uključiti u obradu praktično u istom trenutku. Treba voditi računa kako je riječ o milijardama zapisa u minuti jednom kada platforma radi punim kapacitetom te će se automatski proširiti njen kapacitet ako to bude potrebno, bez zaustavljanja. Ova je tehnologija važna jer će izvori podataka (IoT uređaji) biti sve različitiji, neće uvijek biti od jednog vlasnika, dio će biti javni (npr. hidrometeorološki podaci) a dio će se naplaćivati po različitim cijenama za različite korisnike, ovisno o njihovim ugovorima.
Platforma zasnovana na FIWARE tehnologiji će kao prototip u okviru CEKOM projekta u testnom radu biti dostupna zainteresiranim korisnicima bez naknade. Naravno, potrebno je uskladiti sve tehničke elemente za svaki novi izvor i za svakog novog korisnika. Cilj CEKOM projekta je unaprjeđenje istraživačkog i inovacijskog, poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti prehrambene industrije kroz „Reuse & Sharing“ kao i razvoj agrotehnoloških rješenja provedbom aktivnosti I&R za efikasniju upotrebu resursa i učinkovitije poslovanje. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj a osim InfoDoma koji je korisnik sredstava, projektni partneri su bili Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ukupan iznos projekta je 13.140.060,37 kuna, od čega je iznos EU potpore 7.762.038,35 kuna.
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost tvrtke InfoDom d.o.o.
